Intervju o uticaju presuda Međunarodnog suda na procese pomirenja

U jeku političkih analiza o radu Haškog tribunala, dalo se vidjeti da su brojni analitičari opterećeni svojom nacionalnošću, odnosno nacionalnim taborom kojem pripadaju.

Većina analitičara su presudama Haškog suda pristupili selektivno i izvan konteksta. 

Ipak, da postoje nezavisni analitičari koji svome poslu pristupaju metodološki bez upliva emocija, dokaz je i dr. Adnan Fočo, doktor socioloških nauka, koji je nedavno izdao knjigu „Uticaj presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na procese pomirenja u Bosni i Hercegovini.“

Znajući da je primarni cilj osnivanja ovoga Suda pomirenje među narodima, u svojoj knjizi je dr. Fočo nastojao predočiti činjenice vezane za djelovanje i rezultate djelovanja Međunarodnog suda u Hagu za područje zemalja bivše Jugoslavije. 

Dao je sažetak optužnica i presuda Slobodanu Miloševiću, Momčilu Krajišniku te optužnice protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Sve ove optužnice i presude su u okviru kvalifikacije optužnica i presuda po političkoj, vojnoj i komandnoj odgovornosti. 

Također je naveo i zajedničku presudu po političkoj i vojnoj odgovornosti takozvane “Hrvatske zajednice Herceg-Bosne – Hrvatske republike Herceg-Bosne” za ratna dešavanja i ratna stradanja na prostoru RBiH. 

Predočena je i vojna odgovornost generala Rasima Delića, komadanta Armije RBiH, za ratna dešavanja i ratna stradanja na prostoru RBiH. 

Presude pa i optužnice Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju su na najjasniji način utvrdile prirodu i karakter rata te aktere i politike koje su ga generirale i proizvele. Njegove presude su osnova za utvrđivanje istine i za procese pomirenja među narodima i građanima bosanskohercegovačkog društva. 

Nakon komparacija presude i društvene prakse, dr. Fočo kaže da se da zaključiti da je proces pomirenja veoma spor i da je opterećen ratnom prošlošću. 

„Snage i akteri rata i dalje pokušavaju istinu zamagliti i odgoditi procese promjena. Tome svakako doprinose politike koje nisu ostavile prošlost iza sebe i koje se nisu istinski okrenule budućnosti i integracije BiH u evroatlanske integracione tokove.“ – kaže dr. Adnan Fočo.

Dr. Adnan Fočo je rođen u Sarajevu gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2005. godine, potom je 2012. godine završio postdiplomski studij iz Krivično-pravne oblasti i odbranio temu “Odnos između domaćeg i međunarodnog krivičnog prava”.

2016. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za sociologiju, odbranio je doktorsku disertaciju pod mentorstvom prof. dr. Ive Komšića, na temu: “Uticaj presuda Međunarodnog suda u Hagu na pomirenje u Bosni i Hercegovini (sociološki pristup)” i stekao zvanje doktora socioloških nauka.

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 2016. godine, izabran je u zvanje docenta na predmetima Savremena sociologija i Sociologija porodice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *